Otpornost počinje pre krize: pojedinac, porodica i zajednica u 21. veku

Gradski život oslanja se na vodu, struju, saobraćaj, komunikacije i snabdevanje. Istorijska iskustva i savremeni poremećaji pokazuju zašto pouzdane javne službe, pripremljeno domaćinstvo i organizovana zajednica zajedno čine osnovu sigurnosti.

U ponedeljak, 28. aprila 2025, u 12.33, električni sistemi kontinentalne Španije i Portugala doživeli su potpuni prekid napajanja. Događaj je kasnije postao predmet opsežne međunarodne istrage, čiji je konačni izveštaj objavljen u martu 2026. [1]

Za ljude na ulici i u svojim domovima problem je odmah dobio svakodnevni oblik. Otkazivali su mobilne veze i elektronska plaćanja, a deo bankomata postao je nedostupan. Nabavka hrane i lekova, kao i povratak sa posla, postali su teži. Analiza objavljena na sajtu španske centralne banke godinu dana kasnije opisuje kako je gotovina pomogla da se deo svakodnevnih kupovina nastavi. [2]

Takvi događaji otvaraju pitanje koje se lako izgubi u vestima o uzrocima i odgovornosti: koliko naš dom može da funkcioniše dok se usluge obnavljaju? Odgovor povezuje infrastrukturu, porodične dogovore, lične veštine i ljude u neposrednom okruženju.

Gradovi su oduvek učili posle udara

Potreba za organizovanom zaštitom prati razvoj gradova. Posle velikog požara u Londonu 1666. godine, ogromni gubici podstakli su razvoj osiguranja od požara. Osiguravajuća društva zatim su organizovala sopstvene vatrogasne ekipe, a tokom narednih vekova razvijale su se objedinjene i javne službe. [3]

Na našem prostoru, zemljotres u Skoplju 1963. pokazao je koliko obnova zavisi od saradnje. Međunarodna pomoć, angažovanje Ujedinjenih nacija i planska rekonstrukcija povezali su neposredno zbrinjavanje sa dugoročnim razvojem grada i stručnih institucija. [4]

Srbija je u maju 2014. dobila teško iskustvo sa poplavama. Prema UNDP-ovoj proceni objavljenoj 2025, bilo je ugroženo više od 1,6 miliona ljudi, a šteta i gubici iznosili su oko 1,7 milijardi evra. Kriza je otkrila slabosti u upravljanju rizicima i pokrenula reforme. [5]

Ovi primeri pokazuju različite delove iste potrebe: zaštita se razvija kroz propise, infrastrukturu, stručnost i saradnju. Za današnje domaćinstvo istorijska pouka je praktična — iskustvo vredi kada postane postupak koji razumemo i možemo da primenimo.

Današnji rizik putuje kroz mreže

Savremeni grad olakšava život zato što povezuje mnoge usluge. Ta povezanost znači i da poremećaj može da se prenese dalje od mesta nastanka. Prekid napajanja može otežati rad pumpi, plaćanje ili komunikaciju; obim posledica zavisi od trajanja prekida i rezervnih kapaciteta.

Istraga iberijskog nestanka struje utvrdila je više međusobno povezanih tehničkih faktora, uključujući probleme regulacije napona i kaskadna isključenja proizvodnih jedinica. Za domaćinstvo je praktična pouka da unapred razmotri posledice prekida i kada tehnički uzrok još nije poznat. [1]

Digitalna povezanost otvara dodatne puteve za širenje problema. Evropska agencija za sajber bezbednost ENISA u izveštaju iz septembra 2026, zasnovanom na događajima iz 2025, upozorava na rizike zavisnosti od dobavljača i drugih digitalnih usluga. Incident kod jednog učesnika može pogoditi širi krug organizacija. [6]

Istovremeno, izveštaj Svetske meteorološke organizacije i Kopernikusa o evropskoj klimi tokom 2025, objavljen u aprilu 2026, opisuje toplotne talase, sušu i velike požare. Za domaćinstvo takvi događaji znače konkretna pitanja: kako obezbediti prijatniji prostor, vodu, informacije i pomoć osobi kojoj je potrebna podrška? [7]

Budućnost će promeniti i rizike i potrebe

Prema projekcijama Ujedinjenih nacija iz 2025, približno dve trećine svetskog rasta stanovništva do 2050. očekuje se u gradovima. To povećava značaj planiranja stanovanja, saobraćaja i osnovnih usluga. [8]

Za Srbiju je posebno važna druga demografska promena. Projekcije Republičkog zavoda za statistiku za period 2022–2052. ukazuju na nastavak depopulacije i starenja stanovništva. U srednjem scenariju očekuje se oko 5,2 miliona stanovnika 2052. godine. [9]

Takva budućnost traži da planovi obuhvate dostupnost pomoći, kretanje i kontinuitet svakodnevne nege. Za stariju osobu na višem spratu prestanak rada lifta može postati važan problem; domaćinstvu sa malim detetom potrebni su drugačiji resursi i dogovori.

IPCC upozorava da će se sa daljim zagrevanjem povećavati složeni rizici koji povezuju klimatske opasnosti i ranjivost infrastrukture. Njihove posledice zavisiće i od emisija, urbanističkih odluka i prilagođavanja. Projekcije nam zato pomažu da odredimo šta vredi unaprediti već danas. [10]

Sistem počinje razumevanjem sopstvenih potreba

UNDRR, kancelarija UN za smanjenje rizika od katastrofa, otpornost povezuje sa sposobnošću da se podnesu posledice opasnosti, prilagodi okolnostima i obnovi funkcionisanje. Za pojedinca i porodicu to znači očuvanje osnovnih potreba i sposobnosti da donesu sledeću bezbednu odluku. [11]

Sistem urbane spremnosti možemo razumeti kao povezivanje procene rizika, plana, resursa, veština i saradnje. U domaćinstvu se taj pristup može razraditi kroz šest oblasti: vodu; hranu; lekove i higijenu; energiju; komunikaciju; kretanje i evakuaciju.

Svaka oblast treba da dobije jednostavan odgovor: šta nam je potrebno, šta već imamo, koliko dugo to može da nam pomogne i koja je rezervna mogućnost? Dokumenta, gotovina za osnovne troškove i potrebe članova domaćinstva prolaze kroz više tih oblasti.

Priprema tako dobija redosled. Najpre se sagledaju najverovatniji i najteži lokalni rizici, zatim odrede prioriteti, napravi dogovor i postepeno popune praznine. Provera pokazuje šta još treba promeniti.

Od kojih slabih tačaka počinje tvoj plan?

Besplatan Upitnik spremnosti za urbane krize kroz 88 pitanja pomaže da sagledaš svoje domaćinstvo i odrediš prioritete za pripremu.

Preuzmi upitnik spremnosti za urbane krize

Otporan pojedinac razvija znanje i mrežu podrške

Lična spremnost obuhvata poznavanje okruženja, pouzdane izvore informacija i osnovne praktične veštine. Obuka iz prve pomoći, snalaženje bez navigacije i poznavanje izlaza iz zgrade daju primenljivu vrednost planu.

U praksi to znači da znamo gde su važni kontakti i dokumenta, kako ćemo dobiti zvanično obaveštenje bez uobičajenog pristupa internetu i koja nam je pomoć dostupna. Tako se pitanje „šta ako“ pretvara u nekoliko razumljivih zadataka.

Važno je i poznavati sopstvene granice. Osoba koja živi sama može unapred dogovoriti redovno javljanje sa nekim od poverenja. Osoba kojoj je potrebna pomoć pri kretanju treba da učestvuje u planiranju podrške koja joj odgovara.

Priprema mora biti ostvariva. Zapisivanje važnih kontakata, pregled postojećih stvari i dogovor sa bliskim ljudima mogu biti početni koraci. Kupovine se zatim određuju prema stvarnim potrebama, prostoru i budžetu.

Znanje za sledeći konkretan korak

U digitalnoj biblioteci Urbani Survivalista nalaze se priručnici, ček-liste i vodiči za krizne obroke, evakuaciju i druge oblasti pripreme. Izaberi temu koju trenutno želiš da razradiš.

Istraži digitalnu biblioteku

Porodični dogovor treba da funkcioniše i bez telefona

Porodični plan dobija smisao kada polazi od običnog radnog dana. Članovi domaćinstva mogu biti na različitim mestima, neko u školi, neko na poslu, a neko kod kuće. Prekid komunikacije tada otvara pitanja okupljanja, preuzimanja dece i pomoći zavisnim članovima.

Zato treba dogovoriti mesta okupljanja, rezervni kontakt, podelu zadataka i postupak kada uobičajeni prevoz nije dostupan. Plan obuhvata dokumenta, redovnu terapiju, pomagala i kućne ljubimce, prema potrebama konkretnog domaćinstva.

Evropska komisija je u smernicama od 30. oktobra 2026. povezala spremnost domaćinstava da zadovolje osnovne potrebe tokom najmanje 72 sata sa znanjem, veštinama i saradnjom. Dokument preporučuje pristupačne, postepene mere i tretira kućnu pripremu kao dopunu javnom odgovoru na krize. [12]

Tih 72 sata predstavljaju početnu osnovu. Trajanje prekida i dolazak pomoći zavise od konkretne situacije, a pojedine krize mogu trajati duže. Plan treba da poveže zadovoljenje potreba kod kuće sa mogućnošću bezbednog napuštanja ugroženog prostora. [13]

Kako bi izgledale tvoje odluke tokom prekida?

U simulatoru „72 sata bez struje“ prođi kroz hipotetičku situaciju, rasporedi ograničene resurse i razmotri posledice svojih izbora. Iskoristi scenario kao povod za razgovor u domaćinstvu.

Pokreni simulator „72 sata bez struje“

Zajednica povezuje ljude kojima je potrebna pomoć

Spremnost dobija širi smisao na nivou zgrade, ulice ili naselja. Domaćinstva dele prilaze, stepeništa, informacije i deo rizika. Dobro je unapred znati kome se javiti, kako preneti važno obaveštenje i ko može da pomogne u okviru svojih sposobnosti.

Tokijski vodič za zaštitu od katastrofa navodi iskustva velikih japanskih zemljotresa, tokom kojih je uzajamna pomoć stanovnika spasavala živote. Posebno ističe lokalno organizovanje, vežbe i uključivanje starijih osoba i osoba sa invaliditetom u pripreme. [14]

U našoj zgradi to može početi razgovorom sa upravnikom i komšijama: da li su izlazi prohodni, kako se prenose zvanična obaveštenja i postoji li dogovorena podrška stanarima kojima je potrebna pomoć? Škole, lokalne organizacije i obučeni volonteri mogu doprineti zajedničkim pripremama.

Institucije u tom sistemu imaju ključnu ulogu kroz održavanje infrastrukture, dostupno upozoravanje, organizovanje pomoći i oporavka. Pripremljena domaćinstva mogu rasteretiti deo početnih potreba i omogućiti usmeravanje hitne pomoći najugroženijima. [12]

Otpornost zajednice zato treba procenjivati i prema tome koliko su njeni planovi dostupni ljudima sa malo novca, ograničenom pokretljivošću ili slabijom mrežom podrške. Njihovo uključivanje pomaže da se uoče praznine koje bi inače ostale nevidljive.

Plan se gradi, proverava i menja

Koristan početak može biti kratak razgovor o jednom scenariju: nema struje, a članovi domaćinstva su na različitim mestima. Bez stvarnog isključivanja opreme, razmotrite pet pitanja:

  • Kako ćemo saznati šta se dogodilo i koje izvore ćemo pratiti?
  • Kako ćemo uspostaviti kontakt ili doći do dogovorenog mesta?
  • Šta imamo za vodu, hranu, terapiju i osnovnu higijenu?
  • Kome je potrebna pomoć i ko može da je pruži?
  • Šta radimo ako dom postane nebezbedan za boravak?

Odgovori pokazuju sledeći zadatak. Posle vežbe, promene adrese, zdravstvenih potreba ili stvarnog prekida, plan treba pregledati i dopuniti. Tako priprema postaje navika koja prati život domaćinstva.

Poveži pojedinačne korake u sistem urbane spremnosti

Video-kurs „Sistem urbane spremnosti“ kroz osam lekcija i prateće radne listove povezuje procenu rizika, porodični plan, zalihe, veštine i uvežbavanje. Razradi plan koji odgovara tvom domaćinstvu.

Pogledaj program kursa „Sistem urbane spremnosti“

Iberijski prekid podsetio je koliko svakodnevnih mogućnosti zavisi od usluga koje uglavnom podrazumevamo. Na otpornost možemo uticati pre takvog događaja: kvalitetom javnih sistema, jasnim porodičnim dogovorom i odnosima u neposrednom okruženju. Svaki od tih koraka čuva mogućnost da tokom poremećaja zadovoljimo osnovne potrebe, pomognemo drugima i lakše se oporavimo.


Izvori

  1. ENTSO-E — Konačni izveštaj o nestanku struje u Španiji i Portugalu, 20. mart 2026.
  2. Banco de España — Iskustvo plaćanja tokom nestanka struje, 27. april 2026.
  3. The London Archives — Razvoj vatrogasnih službi. London Fire Brigade — Rane vatrogasne ekipe osiguravajućih društava.
  4. Ujedinjene nacije — Zemljotres u Skoplju i međunarodna obnova.
  5. UNDP Srbija — Procena efekata mera nakon poplava 2014, objavljena 1. aprila 2025.
  6. ENISA — Digitalne zavisnosti i otpornost, 22. septembar 2026.
  7. WMO i Kopernikus — European State of the Climate 2025, 29. april 2026.
  8. UN DESA — World Urbanization Prospects 2025: rezultati i projekcije do 2050.
  9. Republički zavod za statistiku — Projekcije stanovništva Republike Srbije 2022–2052.
  10. IPCC — Gradovi, naselja i ključna infrastruktura. Glavni zaključci Sintetizovanog izveštaja.
  11. UNDRR — Definicija otpornosti.
  12. Evropska komisija — Guidelines on Population Preparedness, 30. oktobar 2026.
  13. Evropska komisija — Smernice za najmanje 72 sata kućne samostalnosti, 2026.
  14. Tokyo Metropolitan Government — Vodič za prevenciju katastrofa, samopomoć i uzajamnu pomoć.